Bolesti srca pogađaju pse drukčije nego ljude, ali psi su im i dalje podložni, a posljedice mogu biti vrlo ozbiljne – pa čak i fatalne. Kada se govori o bolestima srca, važno je razumjeti kako one nastaju, kako izgledaju u svakodnevnom životu psa i što vlasnik može učiniti da bi na vrijeme prepoznao problem. Iako svaka pasmina i svaki pojedini pas mogu imati različit tijek bolesti srca, temeljne informacije pomažu da se lakše snađete u razgovoru s veterinarom.
Velika većina pasa ne pati od bolesti koronarnih arterija koje su u ljudi često povezane s lošom prehranom, premda mnogi psi s jednakim žarom vole slan komadić slanine. No psi mogu oboljeti od kongestivnog zatajenja srca – postupnog pada sposobnosti srca da učinkovito pumpa krv kroz tijelo. Ne treba to zamijeniti s infarktom, naglim prekidom dotoka krvi u srčani mišić. Budući da je srce “motor” koji raznosi kisik i hranjive tvari, kongestivno zatajenje utječe i na druge organe, pa se simptomi bolesti srca često vide na disanju, energiji, apetitu i općem stanju organizma.
Kao i kod mnogih progresivnih stanja, pas može godinama živjeti s bolestima srca, a da ne pokazuje jasne znakove. S vremenom se stanje može pogoršavati i simptomi se polako javljaju – ponekad i naglo, primjerice nakon intenzivnog trčanja, kada se čini da se pas nikako ne može do kraja “dozračiti”. Upravo zato redoviti pregledi imaju smisla: čak i ako je pas živahan i veseo, preventivni osluškivajući pregled srca i pluća može na vrijeme otkriti bolesti srca.
Uzroci bolesti srca kod pasa
Velika većina slučajeva – oko 95 posto – spada u tzv. stečene bolesti srca. Najčešće su posljedica prirodnog trošenja i promjena vezanih uz dob, ali mogu nastati i zbog ozljede ili infekcije. Takve bolesti srca najčešće se javljaju u pasa srednje i starije dobi. Neke od najčešćih vrsta stečenih bolesti srca su:
- Kronična valvularna bolest: zalisci srca s vremenom oslabe i počnu propuštati, pa se krv vraća nazad i opterećuje srčane komore; to je tipičan primjer kako se razvija jedna od čestih bolesti srca u starijih manjih pasmina.
- Miokardna bolest: srčani mišić oslabi, srce se povećava i teže se kontrahira, što dovodi do smanjene pumpne funkcije te napredovanja bolesti srca.
- Aritmije: poremećaji električne provodljivosti koji određuju ritam otkucaja; srce može kucati presporo, prebrzo ili nepravilno, a neliječene aritmije mogu pogoršati postojeće bolesti srca.
- Perikardijalna bolest: zaštitna ovojnica oko srca (perikard) puni se tekućinom i “guši” srce, onemogućujući mu normalno širenje i punjenje – time se pogoršavaju simptomi povezani s bolestima srca.
Pored stečenih, postoje i urođene anomalije – rjeđi, ali važan uzrok bolesti srca. Urođene mane prisutne su od rođenja, a tipičan primjer je šum na srcu. Šum nastaje kada neki anatomski detalj remeti protok krvi i stvara “šuštanje” koje se čuje stetoskopom. Sam po sebi, šum nije razlog za paniku: kod štenadi se u velikom broju slučajeva povlači između četvrtog i šestog mjeseca života. Ipak, šum može biti znak da postoji urođena mana koja zahtijeva praćenje, jer i ona spada pod bolesti srca.
Druge urođene mane često uključuju nepravilno razvijen dio srca ili sitnu rupicu u pregradi između srčanih šupljina. Varijanti ima mnogo, ali zajedničko im je da ometaju normalan rad srca. Takve bolesti srca mogu skratiti životni vijek psa i povećati sklonost dodatnim problemima, dok vrlo blagi oblici ponekad imaju minimalan učinak na kvalitetu života. Ako vam veterinar objasni da je slučaj blag, to znači da se bolesti srca mogu držati pod nadzorom uz redovite kontrole i prilagođen način života.
Važno je naglasiti da dvije jednake dijagnoze ne moraju značiti i jednaku sliku bolesti srca u dva različita psa. Pasmina, veličina, razina aktivnosti, prehrana i eventualne druge kronične tegobe mogu mijenjati kako se bolesti srca izražavaju u praksi. Vlasniku to može zvučati frustrirajuće, ali istodobno znači da se terapija doista kroji po mjeri konkretnog psa.
Kada je vrijeme za posjet veterinaru
Na pregled se svakako uputite ako primijetite sljedeće znakove – to su tipični pokazatelji koji mogu upućivati na bolesti srca:
- Suhi kašalj nakon napora
- Suhi kašalj koji se pojačava noću
- Kratak dah ili ubrzano, naporno disanje
- Gubitak tjelesne mase (ponekad brzo, tijekom samo nekoliko tjedana)
- Umor i smanjena izdržljivost tijekom igre ili šetnje
- Nesvjestice ili kratkotrajni kolaps
- Napuhnut, otečen trbuh (tzv. “pivski” trbuh)
Ovo nisu jedini mogući znakovi bolesti srca, ali su najčešći i najlakše uočljivi u svakodnevici. Ako imate dojam da pas brže odustaje od igre, češće leži ili se uz manji napor počinje zadihtavati, to su detalji koje je korisno zapisati. Kratke bilješke o tome kada kašlje, koliko traje epizoda zadihanosti i u kojim situacijama nastaje mogu olakšati veterinaru da prepozna obrasce koje bolesti srca stvaraju.
Simptomi ponekad “dolaze i odlaze”, što vlasnika može zavarati. Ipak, bolesti srca rijetko nestanu same od sebe. Ako se jedan tjedan čini boljim, a drugi lošijim, to je i dalje razlog da psa pregleda stručnjak. Rano obraćanje pažnje znači da se bolesti srca mogu ranije usporiti i da pas može dulje živjeti kvalitetno.
Što slijedi
Veterinar će obaviti temeljit klinički pregled i postaviti mnogo pitanja o tome što primjećujete kod svog psa. Sažmite u bilježnici kada su se simptomi prvi put pojavili, koliko često se događaju i u kojim situacijama. Ta točna kronologija često je ključna za razumijevanje kako se razvijaju bolesti srca.
Za potvrdu sumnje na bolesti srca, veterinar može preporučiti laboratorijske pretrage krvi i urina, rendgensko snimanje prsnog koša, ultrazvučni pregled srca (ehokardiografiju) i posebnu ultrazvučnu metodu – Doppler ehokardiografiju – kojom se mjeri protok krvi kroz srčane strukture. Sve ove metode zajedno daju vrlo pouzdanu dijagnostičku sliku. U mnogim ambulantama koristi se i elektrokardiogram (EKG) za detekciju aritmija, osobito ako je nesvjestica jedan od simptoma koje mogu stvarati bolesti srca.
Ako se kod šteneta otkrije manja urođena anomalija, često nije potrebna operacija – dovoljno je praćenje i prilagodba aktivnosti. No ako je dijagnoza otvoreni arterijski duktus (patent ductus arteriosus), kanal između aorte i plućne arterije koji uzrokuje prekomjeran dotok krvi u pluća, tada je operacija u pravilu preporučena. Bez operacije, 60 posto štenadi s tom manom umire prije prvog rođendana, dok uz liječenje taj postotak pada na 10 posto. Iako brojke zvuče strogo, one pomažu procijeniti hitnost – kod takvih slučajeva bolesti srca vrijeme igra veliku ulogu.
Kod stečenih stanja najčešća je terapija ACE-inhibitorima – lijekovima koji smanjuju opterećenje srca tako što snižavaju volumen i tlak krvi. ACE-inhibitori ne liječe uzrok, ali mogu ublažiti simptome koje nose bolesti srca i usporiti daljnje propadanje miokarda. Često se kombiniraju s drugim lijekovima, ovisno o tome jesu li prisutne aritmije, zadržavanje tekućine ili povišeni tlak u plućnim žilama.
U terapiji se mogu koristiti i beta-blokatori, zatim nitroglicerin za trenutačno širenje vena, te digitalis za kontrolu ubrzanog ritma. Diuretici poput Lasixa pomažu izbaciti višak tekućine nakupljene u plućima ili trbušnoj šupljini. Kada se pravilno doziraju i prate, ovi lijekovi olakšavaju disanje, smanjuju kašalj i vraćaju energiju, pa se i napredovale bolesti srca mogu držati stabilnima kroz dulja razdoblja.
Dobro je razlikovati pojmove “bolest srca” i “zatajenje srca”. Zatajenje je posljedica – završna faza procesa koji nastaje zbog dugotrajnih bolesti srca. U pravilu ne nastupa iznenada, nego se radi o postupnom slabljenju organa jer srce više ne može održavati normalnu cirkulaciju. Upravo se ACE-inhibitori u toj fazi često koriste kako bi se poboljšala kvaliteta života. Vlasnik će primijetiti da pas bolje podnosi šetnje, manje se zadiše i ima mirniji san, što je jasna korist i u uznapredovalim oblicima bolesti srca.
Uloga vlasnika u svakodnevnoj skrbi ne može se precijeniti. Redovito davanje terapije prema uputi, kontrola tjelesne težine, praćenje disanja u mirovanju (broj udaha u minuti dok pas spava) i vođenje jednostavne evidencije čine veliku razliku. Takav pristup pomaže veterinaru da na kontrolama procijeni jesu li bolesti srca stabilne, treba li prilagoditi doze lijekova ili dodati novi lijek.
Treba računati i na to da se plan liječenja mijenja. Bolesti srca nisu statične – kako se mijenja stanje srca, tako se mijenja i odgovor na terapiju. Nekad je dovoljno korigirati dozu jednog lijeka, a nekad privremeno uvesti dodatni diuretik ili lijek za aritmiju. Dobra komunikacija s veterinarskim timom, brzo javljanje na kontrolu ako se pojave novi simptomi i jasno opisivanje onoga što vidite kod kuće ključ su dugoročne stabilnosti.
Kao i kod drugih kroničnih stanja, ni ovdje ne postoji čarobna tableta. No mnogi psi s dobro vođenim režimom terapije i prilagodbama u svakodnevici žive duže i ugodnije nego bez liječenja. To možda nije odgovor koji se priželjkuje, ali bolesti srca predstavljaju širok spektar stanja – bez uvida veterinara nije moguće dati točnu prognozu. Puno ćete učiniti već time što ćete otvoreno iznijeti svoje brige, cilj liječenja i mogućnosti koje su realne za vašeg psa.
Kako spriječiti bolesti srca
Kvalitetna prehrana temelj je dobrog zdravlja – i energije i raspoloženja – pa tako posredno pomaže i srcu. Uravnotežena hrana odgovarajuće kalorijske vrijednosti i kontrola tjelesne mase rasterećuju krvožilni sustav, što je korisno za sve oblike koje obuhvaćaju bolesti srca. Pravilna tjelesna aktivnost također je važna: redovite, umjerene šetnje i prilagođena igra održavaju kondiciju bez pretjeranog opterećenja.
Ipak, budući da bolesti srca imaju mnogo različitih uzroka, malo je toga što vlasnik može učiniti da ih potpuno spriječi. Ono na što se može utjecati jest rana detekcija: promatrajte disanje u mirovanju, pratite apetit, bilježite epizode kašlja i zadihanosti te obratite pažnju na promjene raspoloženja i energije. Što se ranije primijeti odstupanje, to je lakše usporiti tijek koji stvaraju bolesti srca.
Prilikom planiranja aktivnosti vodite se jednostavnim pravilom: bolje je više kraćih, mirnih šetnji nego jedna duga i naporna. Ako pas ima dane kada je posebno umoran, preskočite intenzivnu igru lopticama i izaberite kraću istraživačku šetnju po kvartu. Takve sitne prilagodbe svakodnevice čine veliku razliku kad su u pitanju bolesti srca.
Ritam kontrolnih pregleda ovisi o dijagnozi i stabilnosti stanja, ali i o tome kako se pas ponaša kod kuće. Ako se pojavi novi simptom – primjerice, noćni kašalj ili učestalije zadihavanje u mirovanju – dogovorite raniji termin. Brza reakcija često znači jednostavnu izmjenu terapije umjesto hitne intervencije, pa se i složenije bolesti srca lakše drže pod kontrolom.
U kućnim uvjetima korisno je stvoriti mirno okruženje. Izbjegavajte nagle temperaturne promjene, pregrijane prostore i iscrpljujuću vrućinu ljeti. Osigurajte svježu vodu i udoban kutak za odmor. Psi s kroničnim problemima stresa često imaju izraženije simptome, pa male rutine koje donose mir mogu pomoći i kada su u pitanju bolesti srca.
Na kraju, dobra suradnja s veterinarom znači i dobra informiranost. Postavljajte pitanja, tražite da vam se objasne nalazi, pitajte što možete pratiti kod kuće i kakav je plan ako se pojave promjene. Kada razumijete što su točno vaše sljedeće korake i zašto su važni, lakše je nositi se s onim što nose bolesti srca i dati svom psu najbolju moguću svakodnevicu.
